Странице

Приказивање постова са ознаком prvo predavanje. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком prvo predavanje. Прикажи све постове

петак, 25. мај 2012.

TERMINOLOGIJA


TERMINOLOGIJA

Prof. Nikola Skeledzija

U kuvarstvu i poslastičarstvu koriste se stručni izrazi - termini -, domaći i strani, kojima se skraćeno označavaju radne operacije, materijal, alati itd.

Najveći broj termina potiče iz francuskog jezika, a nešto manje iz nemačkog i italijanskog jezika.

Kulinarski termini koji se najčešće upotrebljavaju:

a la kart - slobodan izbor jela u ugostiteljskoj radnji prema jelovniku; tip ugostiteljskog objekta 
ben -mari - topla vodena kupka u kojoj se drže gotova jela, pečenja, topli sosovi, supe, variva, itd bardirati - obložiti meso, perad i sl. režnjevima slanine da bi se pečenje zaštitilo od suvišne toplote odnosno od sušenja 
baterija - obuhvaća sve sudove koji se koriste na štednjaku 
blanširati - popariti, provreti, na kratko izložiti namirnicu povišenoj temperaturi; pripremni postupak pri kuvanju nekih namirnica 
bridirati - zavezati živinu, ribu ili meso kako bih zadržao željeni oblik pri termičkoj obradi 
garni -buket - skup finog korenastog povrća šargarepa, peršun, celer. paštrnak, katkad dopunjen sa prazilukom ili belim lukom 
buket -garni - skup finog začinskog bilja, peršun, timijan, lovor, ruzmarin ... 
galantin - kuvana punjena i savijena pašteta, najčešće od piletine, ćiretine, ribe 
garnirati - dodati glavnom jelu prirologe;dodato Nešto Supi ILI fondu ILI drugoj namirnici Koja se spema 
glazirati - ocakliti, zasjati; preliti namirnicu mesnim ili ribljim ekstratom, aspikom; preliti maslacem, šećerom ili fondom 
dekantirati - polako pretočiti neku tečnost (vino, masnoću i dr) iz jedne posude u drugu da bi se odvojio čisti dio od taloga, koji treba ostati na dnu dekorisati - ukrasiti, ulepšati neko jelo, sto i dr dresirati - urediti; dati namirnici određeni oblik; oblikovati namirnicu dinstati - termička obrada namirnice u zatvorenoj posudi pri čemu je namirnica manjim dijelom u tečnosti a većim dijelom obaviještena parom kruton - kriške belog hleba ili zemičke sečene u razne oblike prosušene ili sotirane na maslacu karmelizirati











- podmazati penzlom uznutra kalup sa karamelom; u kalupu ispržiti malo nakvašenog šećera i razmazati ga unaokolo konkase - seći na kocke 1x1cm ili 2x2cm; mesnati dio blanširanog oljuštenog paradajza iseći na kocke legirati - zgusnuti čorbe, potaže, sa umućenim žumancetom i pavlakom lupati - naglo tući ili mutiti u kazančetu pavlaku, belanca, testo i druge smjese .. (na primer pavlaku dok se ne stvori šlag) marcerirati - nakvasiti ili ovlastiti kuvanim šećerom i likerom voće, biskvite i td marinirati- meso, ribu ili divljač staviti u salamuru (kombinacija začina, povrće, ulja, vina, kiselina) prema određenim pravilima kako bih se poboljšao ukus namirnice ili da se sačuva od kvarenja maksimizirati











- sakriti; preliti namirnicu majonezom, aspikom ILI šofroad sosom panirati - oblagati namirnicu sa brašnom, jajima i mrvicama panirati na pariski način TJ pariski panir - obložiti namirnicu sa brašnom i jajima panirati na Becki način TJ Becki panir - obložiti namirnicu na brašnom, jazom engleski način TJ engleski panir - obložiti namirnicu sa brašnom, jajima i belim prezlama panirati na način Parma TJ Parma panir - obložiti namirnicu sa brašnom, jajim i prezlama Kojima Je dodat rendani parmezan papiot ILI papilotna - paprini omot ZA kosti i kosti kotleta živine pohovati - pržiti-fritirati paniranu namirnicu u vreloj masnoći















poširati - jedva primetno kuvanje (tečnost skoro neprimetno vri "šapuće"); jedva primetno kuvanje namirnice u slanonakiseloj tečnosti ili vinu; zgrušnjavati redukovati - prokuvati tekućinu učiniti željene gustine sotirati - termička obrada namirnice u otvorenoj posudi (tiganju) na maloj količini masnoće (najčešće na maslacu) trans - Parce meza odsečeno OD većeg parčeta tranširati - SECI na parčad flambirati - popaliti, oprljiti paperje živine posle posle čupanja perja; preliti neko jelo sa alkoholnim pićem i zapaliti frapirati - naglo ohladiti namirnicu nakon termičke obrade fond













- osnov ili temelj svih jela i sosova; kulinarski poluproizvod koji dobiva kuvanjem mesa, kostiju, povrća itd .. kako bih dobio tečnost -fond sa kojim se nalivaju jela i sosovi kako bi se poboljšao ukus i karakter istih fritura - masnoća za prženje; sud u kojem se prži šeminizirati - tanko obložiti kalup, formu ili jelo sa aspikom ili nekim kremom špikovati - nadenuti, nabockati, meso i dr. slanininom, šargarepom, belim lukom, kiselim krastavcima, pečurkama. špikovanje se izvodi tankim nožem ili iglom za špikovanje lardoara - igla za špikovanje žilijen - seći namirnice na tanke trake pajzan - seći namirnice na krupnije komade lionez - seći na kolutove















slajs - seći na tanke kriške mirpoa - kombinacija isečenog crnog luka, šargarepe i celera beli mirpoa - kombinacija isečenog crnog luka, belog djela praziluka, celera, paštrnaka, pečuraka autrebovati - omekšati puter a da ne postane tečan forlegovati - preneti namirnicu sa viljuškom i koristeći samo jednu ruku forlegir - viljuška i kašika ekstahovati - izvlačenje hranjivih tvari iz namirnice pri termičkoj obradi abatis - sitniš do domaće pernate živine koji se koristi za iskušavanje supa (glava, vrat, krila, ostaci ) abser - urlovati, umotati neku namirnicu kao testo za hleb antre

















- ulaz; uvodno jelo aroma - miris, ukus, obično prijatan ukus i miris auštehovati, auštehovan - pomoću austehera od povrća, testa itd. praviti različite oblike auzmasirati - postaviti obložiti kalup ili formulu sa aspikom aspik - specijalni fond hladne kuhinje koji je u potpunosti proziran kao željez i mijenja agregatno stanje u ovisnosti o temperaturi, koristi se kako bih se hladna jela zaštitila od oksidacije i kako bih dobila sjajan tempirati aspik - čvrsti aspik na pari otopiti kako bih postao tečan kako bih se mogao koristiti za šeminiziranje, auzmasiranje ... brinoaz - seći na veličini 2 do 3 mm blanšeta













- tkanina koja služi za prečišćavanje i ceđenje gustih tečnosti viši - mlada šargarepa isečena na tanke kolutove i kuvana u vodi i maslacu dok tečnost ne ispari gang - grupa; jelo ili grupa jela koja se služi gevirc - začin koji se priprema u kuhinji koristi se za začinjavanje gotovih jela gratinirati - zapeći kako bih dobila rumenu boju na gornjoj strani debridirati - odvezati živinu, namirnice nakon termičke obrade deseše - kuvati povrće na povišenoj temperaturi prije nego što se sotira, dinsta ili drugačije termički obrađuje poeliranje - prvo kuvati namirnicu a potom je peći dore















- pozlaćivati, dobiti boju zlata - pojam koji označava premazivanje testa ili blio koje druge namirnice sa razmućenim jajima pre pečenja, kako bih se dobila boja zlata dublirati - udvostručiti ekstraze - seći, usitniti začinsko bilje; OD hleba praviti mrvice - prezle prezle - samleveni prosušeni-bajati Hleb KAKO bih se dobile mrvice faširati - usitniti, samleti, jako sitno kanape - malo Parce hleba premazano topljenim sirom, puterom i drugim dodacima karamel - zagoreo šećer madrilen - jelo začinjeno sa paradajzom, sosom od paradajza ili paradajz pireom makonez - dodati crveno vino mesnom jelu medaljon

















- malo okruglo ili ovalno panaše - dvije ili više vrsta pomešanog voća, povrća i mesa; termin se najčešće odnosi na salate panda - mrvice koje se koriste u spravljanju nadeva: gusta zaprška za povezivanje jela od mesa; baza za sufle; smesa začina, hleba, i mleka koja se koristi kao nadev popiet - tanko rolovan parče mesa ispunjeno nadevom sufle - naduvan; nadut - puslica; lagano jelo penaste konzistencije čiju osnovu čine brašno, jaja i mleko saltovati - mešati sadržaj u tiganju uz trzaj tiganja, bez drugih pomagala fritirati - termički obraditi namirnicu u dubokoj masnoći filirati - odvojiti kosti ili kosti i kožu od mesa kod riba panglovati















- odvojiti meso od kostiju kod klaničkog mesa i divljači

šam - umućena belanca, tako da može da se okrene posuda naopačke a da ona ne ispadnu iz nje

rojal masa - umućena i začinjena jaja u mlijeku ili pavlaci

среда, 7. септембар 2011.

DEFINICIJA KUVARSTVA, POJAM, ZADATAK, VRSTE, KUHINJSKA KOMPLEKS, ISTORIJSKI PRESEK




DEFINICIJA KUVARSTVA

Reč Kuhinja - lat. culina
označava
a) prostor u kom se pripremaju jela
b) način pripremanja jela,
c) samo jelo

Kuvarstvo je veština pripremanja jela i izbor odgovarajućih biljnih i životinjskih namirnica za ljudsku ishranu.

Pod veštinom se smatra
•Pravilan odabir namirnica i kombinovanje različitih namirnica u celinu.
•Fizička i termička obrada namirnica, kako bih se dobila jela za konzumiranje

Promene na namirnicama tokom pripreme hrane
•Fizičke
•Hemiske
•Organoleptičke
•Biološke
Zadatak kuvarstva
•Zadatak kuvarstva je da pripremi primenjujući najviše higijenske standarde, higijenski ispravnu, ukusnu, biološki i kaloriski punovrednu hranu.
Reč kuhinja ne označava samo prostoriju u kojoj se priprema hrana već i način pripremanja jela
Kuhinja (kao način pripreme jela) mora da ispuni sledeće kriterijume
•Da bude higijenski ispravna
•Da bude visoke hranjive i biološke vrednosti
•Da bude isplanirane energecke vrednosti
•Da ima prihvatljiv estecki izgled i senzorna svojstva
•Da bude odgovarajuće temperature za konzumiranje
Osnovni uslovi koje kuhinja kao prostor za pripremu hrane mora da ispunjava
•Zidovi
•Osvetljenost
•Higijensko sanitarni uslovi
•Udaljenost od prodaje
•U većni zemalja, "Pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima" reguliše opremanje i rad u kuhinjama.
Vrste kuhinja
a) Po načinu poslovanja
• restoranske
• pansionske
b) Prema broju zaposlenog osoblja
• male (do 12 zaposlenih i kapaciteta do 100 obroka dnevno)
• srednje (od 12 do 30 zaposlenih i kapaciteta od 100 do 300 obroka dnevno)
• velike (više od 30 zaposlenih i kapaciteta više od 300 obroka dnevno)
c) Prema poreklu jela koja se u kuhinji pretežno pripremaju
• Domaće
• Narodne
• Internacionalne
d) Prema zadatku koji kuhinja ima u javnoj ishrani
• Dijetalna
• Za ishranu zdravih ljudi
• Vegetarijanska
• Makrobiotička
• Košer
• Halal

Kompleks kuhinje
•Kompleks kuhinje predstavlja funkcionalnu celinu različitih odeljenja koja treba da primi specifičnu materijalnu opremu (osnovna i obrtna sredstva, namirnice i dr) za specializovani personal kako bih se omogućila transformacija sirovih namirnica u jela spremna za konzumiranje
Tri suštinska pravila prilikom projektovanja kuhinje
•Odrediti sektore (osnovni i pomoćni)
•Iznađi najkraće moguće kruženje u hodu
•Princip hoda unapred

Faktori koji utiču na planiranje kuhinje
•Vrsta usluge koje nudimo potencijalnim klijentima
•Površina prostora
•HACCP standardi koji se moraju ispoštovati
•Broj soba u hotelu ili mesta u restoranu
•Broj zvezdica

Osnovna odeljenja kuhinje
•Topla kuhinja
•Hladna kuhinja
•Poslastičarnica sa pekarom
•Kafe kuhinja
Pomoćna kuhinjska odeljenja
•Prostorije za primanje životnih namirnica i druge robe sa ekonomskim dvorištem
•Prostorije za čuvanje namirnica magacini
•Priručni magacin
•Prostorija za pripremu namirnica (gruba i fina obrada)
•Mesara
•Perionica crnog posuđa
•Perionica belog posuđa
•Čistionica srebra i drugog skupocenog inventara
•Kancelarija šefa kuhinje
•Higijenske prostorije
•Garderoba
•Trpezarija kuhinjskog osoblja
•Konobarski ofis (uslovno)




Bitni autori (kuvari) i njihova dela koja su obeležila razvoj i istoriju kuvarsta

Apicius
De re coquinaria (na temu kuvanja) ova zbirka recepata predstavlja najstariji znani kuvar koji se i danas koristi. III IV vek ne. 1457. godine kada je Vatikanska bibilioteka došla u posed spisa posvećenih Macusu Graviusu Apiciusu.
•Bartolomeo Platina, Sacchi (1421 – 1481) i Martino de Rossi znan kao Martino of Como
De honesta voluptate et valetudine (On Honest Pleasure and Good Health) (1474).
Platina je koristio recepture Meastra Martinaa de Rossia znanog kao Martino od Coma koji je radio kao šef vatikanske kuhinje. Naknadno su recepti ekstrahovani iz knjige i nezavisno objavljeni. Danas se taj kuvar naziva Prvim Modernim Kuvarom a kao autor se potpisuje Matino de Como
 •Bartolomeo Scappi (c. 1500 – 13 April 1577)
Opera 1570
•Prvi restoran 1765. godine u Parizu, otvorio je Bolanger
•Auguste Escoffier (1846-1935)
Le Traité sur L'art de Travailler les Fleurs en Cire (Treatise on the Art of Working with Wax Flowers) (1886)
Le Gide Culinaire (1903)
Les Fleurs en Cire (new edition, 1910)
Le Carnet d'Epicure (A Gourmet's Notebook) monthly magazine published from 1911 to 1914.
Le Livre des Menus (Recipe Book) (1912)
L'Aide-memoire Culinaire (1919)
Le Riz (Rice) (1927)
La Morue (Cod) (1929)
Ma Cuisine (1934)

•Henri-Paul Pellaprat (1869-1950)
L'Arte Culinario Moderno 1915
Veliki Pelapratov Kuvar

•Prosper Montagné 1865-1948
Larousse Gastronomique 1938